Vlasnici luksuza mogu odahnuti

Bez autora
Apr 18 2011

Zasad, kako se čini, Hrvatska neće postati porezni pakao za bogate. Vlasnici vikendica, skupljih vozila i plovila mogu odahnuti, barem do izbora. Iako je prema najavama trebao biti uveden porez na luksuz, prema kojemu bi se na nekretnine i pokretnine plaćao porez prema vrijednosti, od toga se, čini se, odustalo. Gotovo 90% Hrvata posjeduje neku nekretninu. Mnogi i vikendice vrjednije od 50.000 eura, luksuzna plovila ili skupocjene automobile. I dosad se na sve to plaćao porez, no ne prema vrijednosti nekretnine ili pokretnine, nego prema poreznoj stopi. Izračuni novog poreza koji su se čuli u javnosti bili su zastrašujući. Za luksuzne vikendice prema novom porezu plaćalo bi se i do 40.000 kuna godišnje. Vlasnici brodova, umjesto prema snazi motora i starosti vozila, porez bi plaćali prema cijeni broda. Na vozila, primjerice novi Mercedes, plaćalo bi se i do 10.000 kuna poreza. Sav bi se novac slijevao u blagajne gradova i općina. Udio takvih prihoda u proračunima lokalnih zajednica je od 1% do 3%.

Vlasnici luksuza mogu odahnutiZasad, kako se čini, Hrvatska neće postati porezni pakao za bogate. Vlasnici vikendica, skupljih vozila i plovila mogu odahnuti, barem do izbora.

Iako je prema najavama trebao biti uveden porez na luksuz, prema kojemu bi se na nekretnine i pokretnine plaćao porez prema vrijednosti, od toga se, čini se, odustalo, kažu izvori iz HDZ-a i SDP-a.

Gotovo 90% Hrvata posjeduje neku nekretninu. Mnogi i vikendice vrjednije od 50.000 eura, luksuzna plovila ili skupocjene automobile. I dosad se na sve to plaćao porez, no ne prema vrijednosti nekretnine ili pokretnine, nego prema poreznoj stopi.

Izračuni novog poreza koji su se čuli u javnosti bili su zastrašujući. Za luksuzne vikendice prema novom porezu plaćalo bi se i do 40.000 kuna godišnje. Vlasnici brodova, umjesto prema snazi motora i starosti vozila, porez bi plaćali prema cijeni broda. Na vozila, primjerice novi Mercedes, plaćalo bi se i do 10.000 kuna poreza. Sav bi se novac slijevao u blagajne gradova i općina. Udio takvih prihoda u proračunima lokalnih zajednica je od 1% do 3%.

U videoprilogu pogledajte što o tome kaže ekonomski analitičar Damir Novotny te što bi se, prema njegovu mišljenju, trebalo još mijenjati u hrvatskome poreznom sustavu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik